U intervjuu za portal Prvo zdravlje razgovaramo sa prof. prim. dr. sc. med. Meritom Tirić – Čamparom, specijalistom neurologije, medicinskim stručnjakom sa dugogodišnjim iskustvom i vlasnicom privatne neurološke ordinacije „Neuropraxis“ o važnosti i prednostima holističkog, integriranog i individualiziranog pristupa svakom neurološkom pacijentu ponaosob.
Šta je najviše utjecalo na to da se opredijelite za poziv neurologa/neuropsihijatra?
Moj otac je ljekar, tako da sam kontakt s medicinom imala još u djetinjstvu jer sam uvijek slušala stvari koje su bile u vezi s medicinom pa sam tako odlučila da ću i sama biti ljekar. Tokom studija me fascinirala kompleksnost ljudskog mozga – kako jedan organ upravlja pokretima, mislima, osjećanjima i ponašanjem. Neurologija je oblast koja traži duboko znanje, preciznost, ali i strpljenje i empatiju. Privukla me jer zahtijeva cjelovit pristup čovjeku – ne liječimo samo bolest nego razumijemo osobu koja je pogođena tim poremećajem. Upravo ta kombinacija nauke i humanosti bila je ključna da se opredijelim za poziv neurologa.
Koliko je kontinuirana medicinska edukacija važna za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge?
Bez kontinuirane edukacije nema kvalitetne i savremene medicine. Neurologija se izuzetno brzo razvija; gotovo svakodnevno imamo nova saznanja o bolestima, dijagnostičkim metodama i terapijama. Redovno učestvujem na domaćim i međunarodnim kongresima, edukacijama i stručnim skupovima jer vjerujem da pacijent zaslužuje liječenje zasnovano na najnovijim saznanjima i najboljim praksama.
Kontinuirana edukacija ne samo da osigurava stručno znanje već čini ljekara otvorenijim, empatičnijim i spremnijim da sagleda širu sliku bolesti. Ona nas podsjeća da medicina nije statična profesija, nego poziv koji se razvija s vremenom, tehnologijom i, što je najvažnije, sa svakim pacijentom kojeg upoznamo.
Koliko Vam angažman redovnog profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta SSST oduzima vremena, odnosno doprinosu radu u praksi s pacijentima?
Angažman na Medicinskom fakultetu Univerziteta SSST za mene nije teret, već dodatna inspiracija. Iako zahtijeva vrijeme i posvećenost, rad sa studentima me stalno motivira da ostanem u toku kada su u pitanju najnovija naučna saznanja i da ih prenesem na način koji je razumljiv i primjenjiv u svakodnevnoj praksi.
Također, uloga profesora me potiče da budem preciznija, odgovornija i da stalno propitujem vlastiti pristup liječenju. U konačnici, ta povezanost akademskog i kliničkog rada direktno koristi pacijentima jer znanje koje prenosim studentima svakodnevno primjenjujem i u ordinaciji, kroz savremen i individualiziran pristup liječenju. Nauka i praksa se tako međusobno nadopunjuju, u korist pacijenata i budućih generacija ljekara.
S kojom vrstom poremećaja se najčešće susrećete u svojoj praksi i može li se govoriti o određenim specifičnostima našeg podneblja u odnosu na svjetske trendove?
U svakodnevnoj praksi najčešće se susrećem s bolestima koje su izuzetno česte i značajno utječu na kvalitet života pacijenata, poput glavobolja (migrena, tenzione glavobolje), vrtoglavica, bolnih sindroma kičme i perifernih neuropatija. Također, značajan broj pacijenata dolazi zbog posljedica moždanog udara, epilepsije, poremećaja pamćenja, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, ali sve češće i funkcionalnih neuroloških poremećaja i psihosomatskih tegoba.
Specifičnost našeg podneblja ogleda se u kombinaciji brojnih faktora – od stresa, načina života, ograničenog pristupa preventivnoj zaštiti, do društvenih i ekonomskih izazova. Nerijetko se pacijenti javljaju kasno, tek kad simptomi značajno ometaju svakodnevno funkcioniranje. U odnosu na svjetske trendove, kod nas se još uvijek premalo pažnje posvećuje ranom otkrivanju kognitivnih poremećaja, prevenciji moždanog udara i pravilnoj rehabilitaciji nakon neuroloških incidenata.
Zato se u ordinaciji trudimo obuhvatiti cjelovit pristup – ne samo liječenje simptoma već i edukaciju, prevenciju i praćenje bolesnika kroz duži period.
Postoje li neke novine u radu i terapiji iz oblasti neurologije koje u Vašoj ordinaciji primjenjujete?
U ordinaciji “Neuropraxis” nastojimo primjenjivati savremene principe “personalizirane neurologije”. To znači da svaki pacijent dobiva individualni pristup – od terapije glavobolja, moždanih udara, preko tretmana neuropatija i kognitivnih poremećaja, pa sve do vođenja pacijenata s multiplom sklerozom, epilepsijom ili Parkinsonovom bolešću. Primjenjujemo najnovije smjernice i terapijske protokole, ali i pridajemo značaj edukaciji i aktivnom uključivanju pacijenta u svoje liječenje.
Kontinuirano pratimo napredak u liječenju hroničnih neuroloških bolesti i primjenjujemo nove terapijske opcije čim postanu dostupne, uz detaljno savjetovanje s pacijentom. Uvođenje savremene opreme i digitalizacija evidencije također su dio našeg nastojanja da budemo ukorak sa savremenom neurologijom.
Postoje li određene metode i aparati koje koristite u svojoj ordinaciji tokom dijagnosticiranja neuroloških oboljenja?
Da, u ordinaciji koristimo elektromioneurografiju (EMNG), kolor dopler karotida, TCCD – transkranijalni kolor dopler krvnih sudova mozga, kao i testove kognitivnih funkcija. U zavisnosti od potrebe, preporučujemo dodatne pretrage (MRI, CT, laboratoriju). Tehnologija je važna, ali su klinički pregled, pažljivo uzeta anamneza i razgovor s pacijentom i dalje osnova svake dobre dijagnostike.
Možete li nam reći planove za budući rad?
U fokusu budućeg rada je daljnje razvijanje ordinacije “Neuropraxis” kao centra za savremenu i cjelovitu neurološku skrb. Planiramo proširenje dijagnostičkih kapaciteta kroz nabavku dodatne opreme, kao i uvođenje specijaliziranih savjetovališta – posebno za ranu detekciju demencije, kognitivne rehabilitacije, liječenje glavobolja i funkcionalnih neuroloških poremećaja.
Također, želimo dodatno ojačati saradnju s drugim granama medicine – fizijatrijom, neurohirurgijom, psihijatrijom, psihologijom i nutricionizmom – jer smatramo da je integriran pristup ključan u liječenju hroničnih neuroloških bolesti. Edukacija pacijenata, prevencija i individualizirani terapijski planovi ostat će temelji našeg rada.
Paralelno s tim, nastavit ću s naučno-nastavnim angažmanom, jer vjerujem da kvalitetna praksa ide ruku pod ruku s obrazovanjem novih generacija ljekara i stalnim usavršavanjem.
(https://prvozdravlje.com/)
